“Zidne novine u Kninu” 2021. godine

Projekt „Zidne novine u Kninu“ osmišljen je tijekom rada na projektu „Demokratizacija kulture sjećanja“ koji se provodio 2019. godine u suradnji umjetničke organizacije Otvoreni likovni pogon iz Zagreba, Srednje škole Lovre Montija i Narodne knjižnice Knin. Cilj  programa je sudjelovanje šireg građanstva u kreiranju kolektivnog sjećanja o raznovrsnim aspektima života u gradu: o pojedinim lokalitetima, objektima, događajima i slično koji su se snažno utisnuli u osobni i društveni život Knina.

Stara gradska jezgra  se nametnula sam po sebi  kao presnažna tema. S jedne strane više je nego očito da se radi o zapuštenom,  pa i u dobroj mjeri napuštenom prostoru, a s druge strane to je nepresušno vrelo događaja, slika, raznih spletova životnih okolnosti bez čega ne bi bilo mjesne prepoznatljivosti, odnosno društvene kompaktnosti i identiteta. Stara gradska jezgra nekada je bila centar društvenog, kulturnog, ali i gospodarskog života grada.

Tijekom 2020. godine radilo se na prikupljanju fotografija i osobnih sjećanja te kazivanja povezanih s dvije lokacije: Stara pijaca (Loža) i Zidić. Prikupljene fotografije i kazivanja građana i građanki ukomponirani su na plakatima koji su zamišljeni da budu postavljeni na tim lokacijama, kao podsjetnik na prijašnja vremena, ali i sadašnju generaciju koja se tom prošlošću hrani i nadahnjuje.

2021.  godine u fokusu su nam bile dvije lokacije: Riva i Strana. Pored navedenih lokacija obradili smo i teme zabavnih sadržaja u starom gradu, te temu obrta/zanata koje su na svaki način neizostavni dio gradskog društvenog i gospodarskog života.

Riva je dio obale uz Krku koji se proteže od Atlagić mosta do željezničkog mosta preko Orašnice. Knin je grad na sedam rijeka, ali Kninjani sa i na svojim rijekama ne žive. Nekada to nije bio slučaj. Kninske rijeke, osobito Krka, imale su puno veću ulogu u životu Kninjana nego danas. Osim što se omladina uz pjesmu družila na Rivi, što su žene prale robu na Krki, a muškarci kraj nje ljeti „ladovali“ uz janjetinu i vino, Riva je prije svega bila gradska plaža. Kako nam je najstarija kazivačica Anđelka Drača rekla: „Sva su se djeca naučila plivati na Krki. Nitko nije išao na more. Kakvo more?!“

Strana je dio stare gradske jezgre koja se prostire iznad stare pijace i franjevačkog samostana, uz ulicu koja vodi od crkve sv. Josipa do Loredanovih vrata. Osim što je najstariji dio grada, Strana je specifična jer su njezini žitelji živjeli i funkcionirali kao jedinka. Danas, zapušteni i slabo naseljeni kvart nekada je vrvio od života. O tome nam svjedoči kazivanje Vjekoslava Šavije Živkovića koji je prepričavajući brojne anegdote iz života Strančana dočarao nekadašnju živost, jednostavnost i ljepotu života u malom mjestu.

Zanatske radnje i obrti nekada su činile gospodarsku, ali i društvenu osnovu Knina. Kako nam je kazivač Milan Zoričić rekao: „Nekada je u starom dijelu grada bilo barem trideset zanatskih radnji. Nije bilo velikih trgovačkih lanaca. Sve što je građanima bilo potrebno proizvodilo se u samom Kninu. Bili su: stolari, kotlari, bačvari, krojači…“

Društveni život i zabava neizostavni su segmenti života svih generacija. No, starije generacije zasigurno su se zabavljale i slobodno vrijeme provodile drugačije u odnosu na današnju omladinu. O plesovima ispred gradske kavane na Loži, o tematskim zabavama i dočecima novih godina u hotelu i domu vojske, o kultnim kninskim gostionama, ali o otvaranju prvog kafića i prvim koncertima rok bendova čuli smo od kazivača rođenih od 1935. do 1953. godine.

 

Premda je osnovni cilj projekta izrada plakata za zidne novine, dalekosežniji cilj je uključivanje učenika i učenica u prikupljanje informacija o starom gradu, njegovo istraživanje, sagledavanje povijesti grada iz perspektive malog čovjeka, oblikovanje prikupljenog materijala i informacija, međugeneracijsko povezivanje i dugoročno održanje sjećanja na nekadašnji život u Kninu.

Urednici/ce zidnih novina: učenici/ce Srednje škole Lovre Montija, Knin – Ana Krvavica, Anamaria Ljubas, Andrija Klemić, Anđela Đujić, Gabriela Golub, Karla Blažević, Katja Šiljeg, Petar Konforta, Katica Tokić, Leon Plavčić, Marisa Gnječ, Nino Ljubas, Roko Tojčić, Sonja Dragić i Vanesa Dodik

Mentor učenicima/cama: Zvonko Brečić, prof. povijesti, Srednja škola Lovre Montija, Knin

Kazivači/ce: Anđelka Drača, Vjekoslav Šavia Živković, Anka Podrug, Jasminka Kokola Vukojević, Margarita Sinobad, Milan Zoričić, Milorad Micko Dujmović

Fotografije: privatni arhivi Anđelke Drača, Damira Mijakovca, Margarite Sinobad i Saše Martića; Fototeka Konzervatorskog odjela u Splitu.

Grafičko oblikovanje Zidnih novina: Irina Sinobad

Tisak Zidnih novina: SMART, obrt za dizajn, Knin

Voditeljica projekta Zidne novine u Kninu, 2021: Aleksandra Sinobad, Udruga Porta, Knin

Suradnica: Ana Šimić, Narodna knjižnica, Knin

Koordinacija, praćenje i savjetovanje: Maša Štrbac, Otvoreni likovni pogon, Zagreb

Savjetovanje: Kristina Leko

Nositelji projekta: Udruga Porta, Knin i Otvoreni likovni pogon, Zagreb

Institucionalni partneri: Narodna knjižnica, Knin i Srednja škola Lovre Montija, Knin.

Financijski pokrovitelji: Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova

 

 

 

 

Najava otvorenja izložbe u Kninskom muzeju

Ako Vas zanima kakve veze ima Godina čitanja sa slikanjem, plesom, dramom i filozofijom dođite u Galeriju Kninskog muzeja na tvrđavi u srijedu, 15. prosinca u 18 sati.
Otvaramo neobičnu izložbu!

Izložba je rezultat edukativnog i stvaralačkog rada s djecom kroz projekt „Čitamo za djecu umjetnošću“ koji je proveden tijekom 2021. godine u organizaciji Obrazovno-kulturne udruge Porta u Kninu. Cilj projekta je promicanje kulture čitanja i stvaranje čitateljskih navika kroz interdisciplinaran pristup kod najmlađih dobnih skupina u sklopu Godine čitanja. Program Čitamo za djecu u provedbi je već četiri godine zaredom u Kninu, a ove godine je uvedena i mala škola ilustracije te dramski ciklus „Kate koju znate“.
Partneri na projektu su umjetnička organizacija Naturščik i udruga Fort design.
Kroz navedeni projekt djeca su se poticala na čitanje i razumijevanje priča, bajki i pjesama metodama filozofije s djecom i dramskog procesa, a potom su ideje prenosili u osmišljavanje mini predstave te na zajedničku sliku velikog formata.
Učeći se samostalnijem pristupu umjetničkom sadržaju, najmlađi sudionici projekta na kreativan način izrazili su vlastiti apstraktni doživljaj stvaranja. Kreiranjem umjetničkih sadržaja, pored usvajanja osnova tehnika ilustracije, crtanja i slikanja, poticana je mašta i slobodni izričaj djece, kao i suradnja na zajedničkom uratku. Ideja likovnog djela je bila promijeniti uobičajeni način ilustracije – već dobrano uvriježeni stereotip.Težilo se novom pristupu na način da su djeca bila protagonisti sa totalnom slobodom u kreiranju vlastitog siluetnog prostora u zajedničkoj priči, ne baš malog formata od 10 m
Na projektu je sudjelovalo 20 djece od 5 do 12 godina.
S djecom na projektu radili su: umjetnici Karolina Šuša i Milan Zoričić te profesor filozofije Ivan Sorić.
Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija odobrenim putem Javnog poziva poticanja čitanja i razvoja čitateljske publike u Republici Hrvatskoj u 2021. godini.

Više na poveznici Facebook događaja: https://fb.me/e/1pcQLK9N9